
Australija
Velika raznolikost i bogatstvo namirnica i hrane u Australiji odraz su razlika u geografskom smislu.
Geografski položaj
Australija se proteže od 10° do 45° južne geografske širine i 113° i 115° istočne geografske dužine. Obuhvata kontinent Australiju i ostrvo Tasmaniju kao i mnoga mala ostrva oko kopna.
Sa tri strane Australiju okružuju velike površine Tihog (na istoku) i Indijskog okeana (na jugu i zapadu). Samo je na severnoj strani nizovima ostrva donekle povezana sa Azijom.
"Barbie", kako Australijanci zovu roštiljanje, zauzima važno mesto u društvenom životu. Priprema se u vrtu, na terasi, krovu ili na plaži.
Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata, geografski položaj Australije često je okarakterisan kao nepovoljan. Međutim, upravo zbog toga su se u Australiji razvile posebne biljne i životinjske vrste.
Dužina obale Australije, zajedno sa svim ostrvima, iznosi 36 735 km. Glavna reka je Murray-Darling, a glavni grad Kanbera.
Istorijski uticaj
Prvi engleski doseljenici došli su u Australiju brodom 1788. godine. Naselili su se u Sidneju i vremenom nastanili okolna područja.
Englezi su sa sobom doneli jednostavne recepte za jeftina jela, poput knedli od krompira i engleskog pudinga. Recepti su se prenosili s kolena na koleno, tako da se i danas pripremaju jela poput jagnjećeg pečenja i mesne pite sa bubrezima. Ta su se jela udružila sa ostalima koja se danas smatraju tipično australijskim, a to su Pavlova, Soldier's Cake i Anzac Biscuits, Lamington i Pumpkin Scones.
No, iako su engleski i ostali (italijanski, nemački, grčki, azijski, istočnoevropski i južnoafrički) doseljenici sa sobom doneli nacionalne recepte, kultura hrane već je postojala. Vekovima pre njihovog dolaska, australijski su urođenici znali da koriste plodove koji su rasli sami od sebe, a pekli su i beskvasni hleb.
Prepoznatljive aboridžinske namirnice su lišće limunaste mirte, biber, spanać, bush tomatoes (malo voće nalik paradajzu, nazivaju ih i pustinjskim grožđem) i macadamia oraščići.
Internacionalna kuhinja izuzetno se razvila nakon II svetskog rata. Doseljavanje ljudi sa Mediterana, uglavnom Italijana, Grka i Libanaca, izazvalo je ogromne promene u australijskoj kuhinji. Poslednjih 30-ak godina taj se proces ponavlja s doseljenicima iz Istočne Azije. Hrana poput cous-cousa, palente, tajlandskih ribljih kolačića i kineskih noodlesa, postala je deo svakodnevne kuhinje tipične australijske porodice.
Najnoviji trend je bush food, tj. hrana domorodaca. Uopšteno, jede se laganija hrana, a spajanjem kalifornijske kuhinje i azijskih namirnica nastao je i novi stil, nazvan Pacific Rim. Moderna australijska kuhinja može se nazvati i jednom od najeklektičnijih u svijetu.
Karakteristike kuhinje
Prepoznatljive aboridžinske namirnice su lišće limunaste mirte, biber, spanać, bush tomatoes i macadamia oraščići.
Velika raznolikost i bogatstvo namirnica i hrane u Australiji odraz su razlika u geografskom smislu. Na jugu, guste borove šume i bujni zeleni pašnjaci prekrivaju zemlju na kojoj se uzgajaju goveda i jagnjad, dok hladne i čiste vode opskrbljuju stanovništvo jastozima i ribom. Na crvenoj zemlji Coonawarre bujaju vinogradi, a na jugoistoku žitarice. Reka Murray pretvara pustinjski pesak u plodno tle sa voćnjacima, u kojima se u izobilju uzgajaju limun, grožđe, dinje, koštuničavo voće i paradajz.
U nešto hladnijoj klimi (Adelaide Hills, McLaren Vale i Barossa Valley) raste grožđe, od kojeg se proizvode vrhunska vina. U podnožju brežuljaka uspevaju jabuke, trešnje, bobičasto voće i badem, a zapadna obala bogati je izvor plodova mora.
Sa rastom turizma, razvija se i ponuda australijskih restorana. Jedan od tipičnih jelovnika sastoji se od paštete od guščije jetre i bibera, odreska od klokana s grilla, crvenog vina, pečenih krompirića i sveže salate sa prelivom od maslinovog ulja i sirćeta od crvenog vina, dok se za dezert preporučuje Lemon Myrtle, kolač sa šlagom.
Popularna je i fusion cuisine, tj. mešavina raznih svetskih kuhinja, tako da se, npr. azijski začini, kao što su chilli, korijander, curry i kardamom, mešaju s klasičnim evropskim jelima.
"Barbie", kako Australijanci zovu roštiljanje, zauzima važno mesto u društvenom životu. U dvorištu, u vrtu, na terasi, krovu, u parku ili na plaži, pripremaju se najrazličitija jela, čak i egzotični recepti, poput pirinča sa kineskim gljivama pečene u bananinom lišću, ili slatkog krompira na šećernoj trsci.
Karakteristična jela
Damper - tradicionalan australijski hleb koji se pravi bez kvasca, a peče se na logorskoj vatri ili u rerni od gvožđa.
Balmain Bugs - pljosnati račići belog mesa i blagog ukusa, sličnog jastogu, obično se pripremaju na grilu.
Billy Tea - čaj koji se priprema u metalnoj konzervi (billy), na otvorenoj vatri.
Chiko Roll - prolećna rolnica na engleski način.
Meat Pies - male pite od mesa, obično se poslužuju prelivene sosom od paradajza.
Lamingtons - kockice od biskvita prelivene čokoladom i uvaljane u kokosovo brašno (zapravo naši "čupavci"), poslužuju se sa šlagom i čajem. Priča se da su ovi kolači, nastali krajem 19. veka, osmišljeni iz potrebe da se iskoristi isušeni biskvit. Nazvani su po Lady Lamington, supruzi tadašnjeg guvernera Queenslanda.
Pavlova - poslastica od bezea ukrašena šlagom i svežim voćem. Recept je, navodno, nastao u čast dolaska slavne balerine Anne Pavlove.
Vegemite - crni, gusti namaz od kvasca i povrća, najviše se jede namazan na tost. Kaže se da Australijanci koji žive izvan domovine nisu sretni bez zalihe Vegemitea!
Anzac Biscuits - hrskavi kolačići od zobi, kokosovog brašna, šećera, brašna, maslaca, sode bikarbone, vode i šećernog sirupa. Za vreme I svetskog rata pakovali su se u limenke i slali vojnicima.
Soldier's Cake - kuvani kolač od voća.
Fast Facts
- Puno ime: Commonwealth of Australia
- Površina: 7 682 300 km2
- Stanovništvo: 20 772 981 (94% evropskog porekla, 4% azijskog porekla, 1,5% ostali)
- Glavni grad: Kanbera
- Religija: 75% hrišćana, 1% muslimana, 1% budista, 0,5% Jevreja. Službena religija ne postoji.
Travel tips
- za posetu Australiji trebaće Vam viza
- zaštitite se kremama s visokim zaštitnim faktorima, kroz sva godišnja doba
- nosite sunčane naočare i šešire
- u hitnim slučajevima zovite 000 (univerzalan broj za hitnu pomoć, vatrogasce i policiju)
